Zašto dobro upravljanje treba da predstavlja prioritet za Srbiju

Zašto dobro upravljanje treba da predstavlja prioritet za Srbiju

13. mart 2012, Dragan Mladenović

Da bismo razumeli zašto dobro upravljanje treba da predstavlja prioritet za Srbiju i šta EU PROGRES čini u tom pogledu, prvo treba ukratko da razmotrimo šta taj pojam podrazumeva i da ga učinimo što razumljivijim i opipljivijim. 

Otkad je uvedena u savremeni rečnik razvoja polovinom osamdesetih godina prošlog veka, sintagma „dobro upravljanje“ izaziva debate među naučnicima i praktičarima u pogledu tačnog značenja ovih dveju reči i, što je još važnije, kako se ovaj prilično apstraktan pojam može prevesti u praksu, u svakodnevne, stvarne životne situacije.

Postoji veliki broj „definicija“ dobrog upravljanja. Mnoge od njih ukazuju na karakteristike nekog „budućeg“ društva, ideala kojem vredi težiti u godinama koje slede. Sve ove definicije zapravo govore o procesu u kojem društvo u celini – uključujući i vlasti – povećava odgovornost i usvajanje vladavine zakona, obezbeđuje učešće javnosti, uspostavlja transparentnost u vršenju javnih poslova, unapređuje i obezbeđuje ravnopravnost i pravičnost, i povećava efikasnost i delotvornost.

Lepo. Ali šta sve ovo zaista znači običnom građaninu ili (lokalnom) funkcioneru? Pokušajmo da pojam dobrog upravljanja učinimo razumljivijim time što ćemo poći od njegove suprotnosti: loše upravljanje, na primer, znači da (lokalne) vlasti ne pružaju prikladne i/ili efikasne javne usluge, kao što su vodosnabdevanje, kanalizacija i odlaganje i upravljanje čvrstim otpadom, mreža za snabdevanje električnom energijom i IT mreža, kvalitetne škole ili javne zdravstvene objekte, itd; tj ne upravljaju javnim sredstvima, kao što su lokalni ili državni budžeti, na odgovoran, efikasan i delotvoran način; ne poštuju vladavinu prava na svim društvenim nivoima i u pogledu svih aktera u društvu; ne osujećuju inherentnu korupciju; ne štite različite manjinske ili ugrožene grupe društva od diskriminacije; ne uključuju javnost u postupke odlučivanja.  

Sad bi trebalo da je nešto jasnije šta je to dobro upravljanje: suprotno od svega što smo upravo opisali. To bi takođe moglo da olakša određivanje puta kojim Srbija mora da krene kako bi postala uređena država, društvo koje se delotvornije i pravičnije razvija, u kojem će kvalitet života biti bolji.

Šta EU PROGRES čini kako bi pokrenuo uvođenje dobrog upravljanja u društvo Srbije? EU PROGRES primenjuje jedan osobeni pristup pružanju podrške lokalnim samoupravama: Program se ne usredsređuje samo na pružanje tehničke pomoći ili na obezbeđivanje sredstava potrebnih za rešavanje infrastrukturnih problema na lokalnom nivou, već te aktivnosti koristi kao polazište za rešavanje i nekih urgentnijih i važnijih pitanja, kao što je poboljšanje kvaliteta javnog sektora i usluga kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou. Drugim rečima, Program pokreće uvođenje dobrog upravljanja, pojma i načela dobrog upravljanja u svakodnevni rad pomenutog javnog sektora.

To podrazumeva da se u okviru Programa ulažu neophodni i dovoljni napori u ugrađivanje ovog pojma i načela u sve komponente i planirane aktivnosti Programa. To takođe podrazumeva da ovo nastojanje nije tek izlišna vežba koja je sama sebi svrha, već da predstavlja skup smislenih, pažljivo isplaniranih i sprovedenih aktivnosti u okviru i blisko povezanih sa aktivnostima Programa, osmišljenih u cilju pokretanja pozitivnih promena u unapred utvrđenim „tačkama koje treba menjati“ u ciljnom javnom sektoru. Ovo obuhvata zajednički rad Programa i opština koje u njemu učestvuju na, između ostalog, utvrđivanju jaza između postojeće i potrebne lokalne politike i normativnog okvira i utvrđivanje aktivnosti potrebnih kako bi se ostvario napredak.  

Program to čini sprovođenjem konkretnih aktivnosti, kao što je povezivanje malih i velikih infrastrukturnih projekata koje finansira sa rešavanjem odnosnih pitanja upravljanja na lokalnom nivou, ili pružanjem podrške opštinama zainterestovanim za opštu reformu upravljanja bez njegovog povezivanja sa nekim projektom, ili prikupljanjem pitanja u vezi sa upravljanjem koja se javljaju u vertikalnoj komunikaciji između lokalnih vlasti i republičke Vlade i njenih institucija i organizacija.

Neke zemlje koje su visoko rangirane na listama indikatora dobrog upravljanja su ove procese započele odavno, pre nekoliko decenija, ako ne i ranije. Srbija je iz poznatih razloga izgubila veliki deo svog „upravljačkog kapitala“ koji je nekada posedovala a kojim je u svakom slučaju morala da se ponovo pozabavi usled izmenjenih političkih i društvenih okolnosti. Stoga se više manje nalazimo na početku jednog dugog procesa.  

Kaže se da „put od hiljadu milja počinje jednim korakom“. Uvođenje prakse dobrog upravljanja u savremenoj Srbiji predstavljaće put od hiljadu milja i naša zemlja mora da preduzme prve korake na tom putu. Srbija je krenula na ovo dugo i uzbudljivo putovanje a EU PROGRES nastoji da usput pruža odgovarajuću pomoć.

Dragan Mladenović
Menadžer komponente „Dobro upravljanje“ EU PROGRESa

Stavovi izneti u ovom tekstu predstavljaju mišljenje autora/autorke i ne moraju nužno da predstavljaju stanovište Programa evropskog partnerstva sa opštinama, niti Evropske unije, Vlade Švajcarske ili Vlade Republike Srbije.